Kralj Šadov (C. Chaplin) stiže u Njujork. Nije riječ ni o službenom, ni turističkom posjetu, već o bijegu poslije prevrata u njegovoj maloj europskoj kraljevini. Bučna i vulgarna Amerika potkraj pedesetih nimalo ne odgovara profinjenom kraljevskom ukusu, a život u egzilu postaje nepodnošljiv nakon spoznaje da je ostao bez sredstava za život. Nenaviknut na američki stil vođenja poslova, brzo postaje žrtvom lukave reklamne agentice Ann (D. Adams) koja ga beskrupulozno iskorištava u svojoj TV emisiji. Ne, kako je djevojka izuzetno privlačna, a svojim je nesvjesnim "nastupom" uspjela zaraditi i toliko potreban novac za plaćanje visokih hotelskih računa, eks-monarh sve skupa ipak ne prihvaća tragično. Ne, upoznavši preko slučajnog susreta s nesretnim dječakom Rupertom (M. Chaplin) i onu najtamniju stranu američke stvarnosti, Kralj se definitivno razočaran odluči vratiti na Stari kontinent...

Protuamerička satira "Kralj u New Yorku" , prvi je film koji je Charles Chaplin snimio 1956., četiri godine poslije povratka u domovinu Veliku Britaniju kamo se sklonio pred progonom ultrakonzervativnih krugova koji su ga optuživali za simpatije spram komunističke ideologije. Ujedno i posljednji u kojemu se pojavljuje u glavnoj ulozi. Poslije premijere, 1957. u Londonu, kritika je djelo ostarjela vellikana dočekala s prezirom, a njegov staromodni izričaj ne odgovara ni ukusu novih gledateljskih naraštaja. Međutim, novo, današnje gledanje predstavlja pravo otkriće. Osobni, ali itekako pronicljiv i utemeljen Čaplinov obračun s mračnom stranom Amerike, u svjetlu najnovijih političkih događanja, neoliberalnog kapitalizma Georgea Busha i rata u Iraku, dobio je na aktualnosti. Veliki umjetnik je u djelo unio i puno poruge na račun vlastita starenja i svrgavanja s trona neprijepornoga kralja filmske umjetnosti pa i formalna strana filma - autoironična kombinacija klasične komedije situacije, satire, burleske i slapstike - gledanje iz nove, postmodernističke vizure otvara začudne perspektive. Glasoviti Skitnica, Charlot, koji je nakon gorkih trenutaka pedesetih, početkom sedamdesetih doživio sva moguća priznanja od posebnog Oscara za cjelokupno djelo do plemićkog naslova britanske krune, od francuske Legije časti do Ordena jugoslavenske zastave sa zlatnom zvijezdom, početkom novoga tisućljeća još jednom potvrđuje ocjenu glasu Georga Bernarda Shawa kako je Charles Chaplin "jedini genij film".

Prikaži više