Povijesni pustolovni film. Godine 1776. američke kolonosti pobune se protiv britanske vlasti, na što Britanci odgovore žestokom represijom. Newyorški traper Tom Dobb protiv svoje volje uvučen je u sukob, a njegov maloljetni sin Ned se pridružio pobunjenicima. Mlada aristokratkinja Daisy McConnahay također je srčana pobornica američke nezavisnosti i razočarana je svojim roditeljima koji surađuju s obje strane u sukobu. Daisy se zbliži s Tomom i obavijesti ga da je Okružni britanski nadnarednik Peasy zarobio Neda. Tom spašava sina iz britanskog logora i pridruži se ustanicima...
Tijekom osamdesetih dva izuzetno skupa filmska projekta doživjela su komercijalni krah i vrlo lošu kritiku, međutim vrijeme je pokazalo da su oba pravi klasici. Prvi je vestern Michaela Cimina "Vrata raja", a drugi "Revolution" Britanca Hugha Hudsona. Potonji film započeo je prestižni američki producent Irwin Winkler (Rocky 1-5, New York, New York, Razjareni bik, Dobri momci, Muzička kutija) u povodu 200. obljetnice početka američkog rata za nezavisnost (američka historiografija preferira termin revolucija), a realizirao ga je u suradnji s britanskom i norveškom filmskom kompanijom. Winkler je režiju povjerio Hughu Hudsonu, koji se proslavio početkom osamdesetih sportskih drama "Vatrene kočije", dobitnicom Oscara za najbolji film, izvorni scenarij, glazbu i kostime (Hudson je bio nominiran za režiju), godinu prije "Revolucije" snimio je vrlo zapaženu do tad najrealističniju verziju priče o Tarzanuu, "Greystoke: Legenda o Tarzanu". Hudson je zahtjevnoj temi američke revolucije pristupio izuzetno ambiciozno, stavljajući se u središte, poput desetak godina ranije našeg Vatroslava Mimice u "Seljačkoj buni", tzv. malog čovjeka, dok su vođe revolucije, uključujući i Georgea Washingtona, nije samo izvan fokusa, nego ih u filmu uopće nema. Zbog takvog pristupa Hudson je, baš kao i Mimica, naišao na silno nerazumijevanje. Umjesto glorifikacije rata za nezavisnost s nizom povijesnih osoba i zbivanja, Hudson je ponudio izrazito epizodičnu kompoziciju s marginalcima kao junacima, njegov realističko-naturalistički pristup, osim što je rezultirao iznimnim ugođajem koji impresivno rekonstruira povijesno doba, jasno je pokazao stihijski karakter američke revolucije te tzv. male ljude koji su se u ratu uglavnom našli iz egzistencijalne nužde, a ne vođeni idealima (u tom smislu Hudsonov film podsjeća i na partizansku duologiju Antuna Vrdoljaka Kad čuješ zvona i U gori raste zelen bor). U glavnim ulogama pojavljuju se tri velika glumačka imena - A. Pacino (Kum 1-3, Mamac, Lice s ožiljkom, Miris žene, Carlitov način, Probuđena savjest), D. Sutherland (Klute, Dvadeseto stoljeće, Casanova, Dan skakavaca, Obični ljudi, Svemirski kauboji) i N. Kinski (Tesa - čista žena, Ljudi-mačke, Pariz, Teksas). Spomenimo i nastup pop dive Annie Lennox, u to doba članica popularnog i sofisticiranog dua Eurytmics.

Prikaži više