Matt Calder (R. Mitchum) dolazi u naselje rudara koji traže zlato kako bi pronašao svog devetogodišnjeg sina Marka (T. Rettig). Mark je tu bio ostavljen nakon što je njegov otac osuđen na zatvor, jer je ustrijelio leđa nekog zločinca koji mu je htio ubiti prijatelja. Prije odlaska s ocem na farmu Mark se pozdravi s lijepim pjevačicom iz salona, ​​Kay Weston (M. Monroe). Kraj Mattove farme teče divlja rijeka. Jednog dana on spasi od utapanja dvoje putnika na splavi. Ona je Kay, a on je kockar Harry Weston (R. Calhoun) za koji se želi udati. Harry je varajući na kockanju dobio od nekog rudarskog paketa sa zlatom. Sad mu se žuri da je registriran u gradu prije no što se pojavi njezin prevareni vlasnik. Na silu otme Mattu jedinu pušku i jedinog konja i odjuri u grad. Iza sebe ostavi Kay po kojoj će se tobože vratiti. Uz rijeku se ne može preživjeti bez oružja, pa Matt, Mark i Kay zaplove na splavi bježeći pred Indijancima. Nastoje se domoći grada i ukradene puške i konja. Jedino oružje koje Matt ima lovački nož...

Šezdesetih godina u Americi su počeli snimati filmove ceste. U njima su junaci putovali cestom koja nije bila samo poprište raznih dogodovština nego i metafora za život. Tako je u ovom vesternu s rijekom koja nezaustavljivo teče poput života i donosi uspone i padove onima koji njom plove. Ni jedan od tih ljudi, kao u svim filmovima redatelja Otta Premingera (1906-1986), nije samo dobar ni samo loš, a ako je netko baš jako loš može se iskupiti da iskoristi priliku za to. Taj je motiv ovog velikog američkog redatelja austrijsko-židovskog podrijetla varirao u većini svojih glasovitih filmova od "Laure" (1944), preko "Čovjeka sa zlatnom rukom" (1955), "Dobar dan, tugo" (1958), "Anatomije jednog umorstva". " (1959), pa do posljednjeg - "Ljudskog faktora" (1979). Od četrdesetak Premingerovih filmova neki su bili adaptacije romana-bestselera i neki snimani prema originalnim scenarijima, neki su bili skupi i spektakularni a neki jeftini, različitih žanrova, ali uvijek s pečatom njegove čvrste redateljske ruke. Zbog temperamenta i nepopustljivosti kad je riječ o umjetničkoj viziji imala je mnogo sukoba s ljudima koji su radili u njegovim filmovima. Na snimanju "Rijeke bez povratka" inzistirao je na realizmu, pa su zvijezde R. Mitchum i M. Monroe morale same izvoditi opasne scene na podivljaloj rijeci. Ja Marilyn i spretni i snažni Mitchum skoro su se utopili. To je produžilo snimanje, povisilo cijenu filma i na kraju dovelo do kraha. Zbog sukoba s Marilyn Preminger napustila je snimanje pa je film, priča se, dovršio njegov kolega Jean Negulesco. Ipak, upravo zbog te doze realizma mnogi ubrajaju "Rijeku bez povratka" u klasične vesterne, gluma Marilyn Monroe nije u jednom filmu ni prije ni poslije bila bolja.

Prikaži više