U Washingtonu se spusti golemi leteći tanjur kojeg odmah okruže znatiželjnici, ali i mnoštvo teško naoružanih vojnika s tenkovima. Iz svemirskog broda izađe visoko čovjekoliko biće s nekim predmetom u ruci. Živčani vojnik pogodi ga u ruku koja je držala predmet. Stvorenje se sruši, a iza njega se pojavi divovski robot koji podsjeća na srednjovjekovnog viteza u modernom oklopu. Kroz prorez za oči ispusti zrake koje vojnicima rastu i oružje i tenkove. Ranjeni svemirac stiže izreći na engleskom da je došao u mirovnu misiju i da je taj predmet bio dar američkog predsjednika. Nakon toga ga odvedu u vojnu bolnicu, gdje liječnici otkrivaju da ima ljudsku građu tijela. Zaključe da bih mogao imati oko 38, no on im kaže da im je 78 godina. Sa svog planeta putovao je oko pet mjeseci i preletio više od 400 miliona kilometara. Vrlo brzo njegova rana nestane. Posjeti ga predsjednik izaslanik kojeg zamoli da hitno organizira sastanak svih svjetskih državnika jer nosi poruku koja se tiče cijelog svijeta. Već drugog dana stigne mu odgovor da se te ljude ne može okupiti u Ujedinjenim narodima, jer nisu sve države članice te organizacije, a mnoge su zemlje ili u ratu ili u vrlo napetim odnosima. Te noći svemirac, kojem je ime Klaatu (M. Rennie), pobjegne iz bolnice, preodjene se i uđe u jedan pansion gdje upoznaje druga stana. Među njima i udovicu Helen Benson (P. Neal) čiji je muž poginuo u ratu. Ona tu stanuje sa sinom, dječakom po imenu Bobby (B. Grey). Hoda s Tomom Stevensomom (H. Marlowe) s kojim drugog dana ode na izlet. Klaatu po gradu prošeta s Bobbyjem koji je vrlo inteligentan. Istodobno, Amerika se širi strah od svemirskog bića koje je nestalo. Leteći tanjur čuva vojsku, a ispred letjelice nepomično i dalje stoji robot. Dječak spomene Klaatuu da je najveći američki znanstvenik profesor Jacob Barnhardt (S. Jaffe). Klaatu stupi u vezu s profesorom i zamoli ga da pred svemirskim brodom organizira sastanak najvećih svjetskih znanstvenika koji će shvatiti ozbiljnost njegove poruke. S profesorom se dogovori da će i učiniti nešto što će na bezopasan način pokazati stanovnicima Zemlje kakvu moć ima, kako bi ga ozbiljno shvatili...

Edmund H. North, koji je nekoć bio časnik američke vojske, scenarij je napisao kao protest protiv širenja nuklearnog naoružanja u vrijeme "hladnog rata". On je lik Klaatua zamislio kao novog Krista no cenzura nije dopustila da se u tome ide predaleko. Redatelj Robert Wise nije bio svjestan scenarista namjere dok je snimao film tako da je uporedba gotovo neprimjetna. Publika je dobro prihvatila "mirovnu poruku ubilačkom ljudskom rodu" pa je film zadržao popularnost do danas. Kad je glasoviti autor znanstveno-fantastičnih romana i scenarista "Odiseje u svemiru" Arthur C. Clarke napravio je listu najboljih znanstveno-fantastičnih filmova svih vremena, "Dan kad je Zemlja stala" stavio je na sedmo mjesto."Odiseja" je bila na osmom mjestu . Redatelj Robert Wise (1914-2005) počeo je karijeru kao montažer (montirao je i Wellesovog "Građanina Kanea". Režiran je počeo 1944. Od tada do smrti snimio četrdesetak vrlo dobrih filmova različitih žanrova. Neki su bili vrlo uspješni kao, na primjer, " Moje pjesme, moji snovi" (1965).

Prikaži više