Meksički grad Tampico, veljače 1925. Neuredni Amerikanac Fred C. Dobbs (H. Bogart) skitnica je i probisvjet koji je nekoliko posljednjih pesosa odlučio uložiti u kupovinu srećke. Kad potroši sav sitniš koji je višekratno posudio od svog zemljaka u bijelom odijelu (J. Huston), Fred shvati da je krajnje vrijeme da potraži nekakav posao. Nakon što na klupi u parku uskoro upoznaje sebe sličnog skitnicu Boba Curtina (T. Holt), njih dvojica nevoljko prihvate nadničarski posao građevinskih radnika pod vodstvom energičnog Pata McCormicka (B. MacLane). Međutim, kad nekoliko dana poslije saznaju da ih McCormick iskorištava kao besplatnu radnu snagu, i da im ne nemjerava platiti ni pesosa, Fred i Curtin batinama uspiju od njega izvući svoj novac. Jedne od sljedećih večeri, boraveći u prenoćištu Osso Negro, zaintrigira ih priča o njihovoj "cimeri", krezubog i sijedog starog gunđala Howarda (W. Huston), koji počinje strastveno i živopisno pripovijedati o traganju za zlatom i velikom blagu koje navodno leži u podnožju gorja Sierra Madre. Nakon što je kasnije shvatio da je njegova srećka dobitna i da je zaradio pristojnu sumu novca, Fred je rekao Curtina i Howarda da smjesta nabave potrebnu opremu i krene u potragu za zlatom. Stigavši ​​podno Sierra Madre, isprva složna trojka ubrzo stane razrađivati ​​planove o raspodjeli budućeg blaga, pri čemu se najpohlepnijim pokazuje upravo Fred. Kad poslije godinu dana mukotrpnog kopanja i ispiranja njihove vrećice sa zlatom budu pune, Fred je zaključio da su mu Curtin i Howard smrtni neprijatelji koji namjeravaju opljačkati. Da sve bude gore, trojica muškaraca ubrzo će se pridružiti nezvanom gostu, Teksašaninu Džejmsu Kodiju (B. Benet), koji je svojevoljno odlučio da se priključi u ispiranju zlata. Dok njihove odnose sve više razjedaju nepovjerenje i paranoju, dodatne nevolje izazvat će skupinu meksičkih bandita predvođenih bezobzirnim Zlatnim Šeširom (A. Bedoya)...

Godine 1949. ovjenčana Oscarima za najbolju režiju, najbolji adaptirani scenarij i najbolju sporednu mušku ulogu, te nagrađena trima Zlatnim globusima, impresivna pustolovna vestern drama glasovitog Johna Hustona (Malteški sokol, Preko Pacifika, Otok Largo, Džungla na asfaltu, Crvena značka za hrabrost, Afrička kraljica, Moulin Rouge, Moby Dick, Noć iguane, Od u zlatnom oku, Život i doba suca Roya Beana, Čovjek koji želi biti kralj, Bijeg u pobjedu, Annie, Pod vulkanom, Čast Prizzijevih, Mrtvi), izuzetno je dojmljiva ekranizacija bestselera romana zagonetnog književnika Berwicka (prema nekim izvorima Bruna) Travena Torsvana , poznatijeg pod imenom B. Traven. Porijeklom Nijemac, Traven se proslavio upravo objavljivanjem romana Blago Sierra Madre, bez obzira na popularnost koju je stekao romanesknim ciklusom Jungle Novels, u kojem se pozabavio početkom Meksičke revolucije, poput svog američkog kolege Thomasa Pinchona i J. D. Salingera odlučio je kloniti se javnosti i ostati anoniman. O Travenu se danas malo zna, prema nekim pretpostavkama moguće je da je bio nezakonit sin njemačkog cara Wilhelma II., a iz njegovih djela je razvidno životno iskustvo stečeno tokom godina provedenih širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Adaptacija Travenova romana Blago Sierra Madre, intrigantne karakterne studije i priče o pohlepi smeštene u meksičku divljinu, uglavnom se drži jednim od najuspjelih filmova znamenitog holivudskog nezavisnog Džona Hustona, film čije su omiljene teme bile analize ljudske prirode i suočavanje pojedinca sa životnim kušnjama. Osim što je riječ o prvom holivudskom filmu većim dijelom snimanom na autentičnim lokacijama (zamijenjenim studijskim nakon što su troškovi realizacije premašili tada izuzetno visokih tri milijuna dolara), Blago Sierra Madre je i djelo izrazito simboličkog naboja, dojmljiva moralka koja još jednom upozorava da je najveća opasnost za nekog pojedinca predstavljaju njegove vlastite slabosti i mane (gramzivost, egoizam, pohlepa), a ne izvanjska ugroza. U glavnoj ulozi gledamo slavnog Humphreya Bogarta (Okamenjena šuma, Anđeli garava lica, Oklahoma Kid, Burne dvadesete, Oni voze noću, Visoka Sierra, Imati i nemati, Duboki san, Na osamljenom mjestu, Afrička kraljica, Udari vraga, Sabrina, Bosonoga kontesa) , izuzetno karizmatičnog oskarovca ​​koji je angažman u ovom filmu isprva prilično nevoljko prihvatio. Naime, tijekom 1930-ih godina Bogart je uglavnom nastupao u tipiziranim ulogama gangstera i loših momaka, da bi se napokon, najprije 1941. godine ulogom grubog njuškala Sama Spadea u Hustonovom remek-djelu Malteškog sokola, a potom godinu kasnije u liku antiheroja Ricka u nezaboravnoj romantičnoj drami Casablanca Michaela Curtiza, konačno dokazao i kao izvrstan karakterni glumac širokog raspona. Zabrinut da bi uloga patološkog pohlepnog Freda C. Dobbsa mogla predstavljati korak natrag u njegovoj karijeri, Bogart je odlučio prihvatiti saznavši da će film režirati upravo John Huston, autor zasigurno najzaslužniji za njegovu glumačku afirmaciju. Uz Bogeya, u sporednim rolama nastupa fantastični Walter Huston (Čovjek iz Virginije, Vrag i Daniel Webster, Yankee Doodle Dandy, Odmetnik, Sjeverna zvijezda, Deset malih crnaca, Dvoboj na suncu), redateljev otac koji je za ulogu zajedljivog no dobrodušnog gundala Howarda zasluženo nagrađen Oscarom i Zlatnim globusom, te poznati Tim Holt (Poštanska kočija, Zajahati vjetar, Veličanstva Ambersonovi, Moja draga Clementina). Filmsku fotografiju potpisuje iskusni Ted McCord (Johnny Belinda, Flamingo Road, Mladić s trubom, Pustolovine Huckleberryja Finna, Moje pjesme, moji snovi), tri puta nominiran za Oscara, a glazbu trostruki oskarovac Max Steiner (Potkazivač, Jezebel, Zameo ih vjetar, Narednik York, Casablanca, Rapsodija u plavom, Pjevač jazza, Pobuna na brodu Caine).

Prikaži više