Pariz, 1830. Privatni detektiv Vidocq (G. Depardieu) na korak je do hvatanja manijakalnog serijskog ubojice zvanog Alkemičara koji identitet krije ispod plašta i maske u obliku zrcala. Borba dvojice protivnika završi Vidocqovim padom u grotlu, što izazove paniku među građanima. Mladi novinar Etienne Boisset (G. Canet) odlučuje napisati knjigu o slavnom detektivu u čemu mu, isprva nerado, pomaže Vidocqov partner u agenciji Nimier (M. Maaskri). Slažući mozaik Vidocqove potrage za dijaboličnim Alkemičarom, Etienne počinje otkrivati ​​ulogu policije na čelu sa samodopadnim Lautrennesom (A. Dussollier) i zanosne plesačice Prée (I. Sastre), ali i nepoznate detalje iz detektivske prošlosti...

François Vidocq (1775.-1857.) od bivšeg kriminalca postao je osnivač i prvi ravnatelj francuske civilne policije. Njegov burni privatni i profesionalni život nadahnuo je književnike Victora Hugoa i Honoréa de Balzaca, kao i filmsku industriju. Francuski majstor specijalnih efekata Pitof (pravim imenom Jean-Christophe Comar, dok mu je Pitof nadimak iz djetinjstva) nakon etabliranja u struci (Grosse fatigue, Alien: Resurrection) odlučio se za redateljsku karijeru pri čemu mu je upravo priča o slavnom pariškom detektivu prvijenac. "Vidocq" je snimljen uz priličan proračun utrošen uglavnom na impresivnu vizualizaciju Pariza 1830. i sjajne vizualne efekte (Pascal Giroux). Scenarij je zajedničko djelo redatelja i Jean-Christophea Grangea. Autorski se dvojac odlučio je za iskričavanje spoja biografskih elemenata, trilerskog ugođaja, flashbackova u pripovijedanju i fantastičnih preokreta koji u cijelom filmu daju dojam crne bajke. Pritom je glavni negativac, za koji traga detektiv, čija maska ​​skuplja duše žrtava dobija dimenziju demona, dok se film približava holivudskom poimanju zabave te ne čudi da je sljedeći Pitofov projekt 2004. bio upravo akcijski spektakl "Catwoman" s Halle Berry u glavnoj ulozi. Ovdje je u naslovnoj ulozi francuski idol G. Depardieu (Le Dernier métro, Cyrano de Bergerac) uvjerljivo odglumio kontroverznog i neuništivog borca ​​za pravdu. Partneri su mu mladi i svestrani G. Canet (En plein coeur, Jeux d'enfants) koji je ove godine nagrađen Césarom za režiju, zatim još jedan dobitnik Césara A. Dussollier (On connaît la chanson, Le Chambre des officiers), M. Maaskri (Mondialito, Bye-Bye) te španjolska međunarodna zvijezda I. Sastre (Un amor de Borges, In no). Ekspresivan spoj misterije, povijesnih konotacija (radnja se zbiva revolucionarne 1830.), frenetične montaže (Thierry Hoss) i uistinu bravuroznog produkcijskog dizajna (scenograf Jean Rabasse, dok je likove dizajnirao Marc Caro), "Vidocq" je prvorazredna filmska ekstravagancija. Zanimljivo je da je film prvi rad snimljen novom Sonyjevom snimateljskom tehnikom koji će tek godinu dana kasnije biti korišten i u hitu "Ratovi zvijezda - Epizoda II.: Klonovi napadaju". Na festivalu fantastičnih filmova Fantasporto "Vidpcq" osvojio je dvije nagrade.

Prikaži više